Hand in Hand, Foto: pixabay.com

SOCIJALNA DRŽAVA

Često se u političkim diskusijama priča o “socijalnoj pravednosti”.Vjerovatno svaki čovjek ima drugu predstavu šta ta riječ zapravo znači.

Načelo socijalne države kao državni cilj

Samo pravni poredak, koji sadrži najmanju mjeru socijalne pravde, podstavlja preduvjet za miran život građana i istovremeno sprečava socijalne napetosti i u krajnjem slučaju građanski rat koji može uništiti državni sistem.

Socijalna pravda je namjena i sadržaj državnog pravnog poretka i preduvjet za ustavne i sve ostale zakone. Način kako ostvariti cilj socijalne pravde, u demokratiji mogu u većini slučajeva odabrati demokratski legitimisani zakonodavac i parlament. Ustavni sud, koji kontroliše da li su zakonu u skladu sa ustavom, jako često naglašava da njegove procjene zakona ne mogu zamjeniti iste zakonodavca.

Uspostavljanje socijalne pravde nije ustavni princip Republike Austrije. U ustavu ne postoji definicija, po kojoj je Austrija socijalna država. Međutim, u drugim državama svijeta takvi propisi postoje.

Šta čini država u socijalnom pogledu?

Pokazuje se, da austrijski ustav u socijalnom pogledu ipak očekuje aktivnu državu. Daleko preko 90% austrijskog stanovništa ima socijalno osiguranje i tako posjeduje važnu zaštitu u slučaju bolesti, udesa ili starosti. Sistem socijalnog osiguranja upotpunjavaju propisi o “Mindestsicherung” (tj.minimalna zaštita), koju osobe bez primanja i drugih doprinosa od države (npr. naknada za nezaposlenost) dobiju.

To može biti u novcu ili u obliku stvarne naknade (npr. odjeća). Pravo na socijalnu pravdu kao zaštitu od bolesti, udesa, starosti i siromaštva regulišu zakoni na saveznoj razini i zakoni pojedinih pokrajina. Veći dio tih regulacija osigurava da osoba koja je bolesna ili koja je imala udes, ili koja je stara, i iz tih razloga ne može raditi, ima zakonsko pravo na financijsku ili drugu pomoć.

Osnovna prava i socijalna država

Austrijski ustav ne sadrži socijalna osnovna prava. To bi npr. bilo pravo na stan ili pravo na posao.

Već dugo se diskutuje o uređenje takvih prava, ali se do sada nije ostvarilo. Ali žašto ne? Kao prvo, postoji strah da država ne može finansirati osnovna prava koja su zagarantovana i utuživa. Kao drugo, postoji strah, da takva prava nisu dovoljno konkretna, da bi na primjer Ustavni sud kao kontrolna instanca mogao o njima odlučiti. Popis osnovnih prava u Austriji sadrži druga osnovna prava, koja osiguravaju slijedeće: Ustavni sud je konsistirao, da osnovno pravo na imovinu takođe osigurava određena prava prema državi (npr. Pravo na socijalno osiguranje). Skraćivanje tih prava predstavlja prekršaj osnovnog prava na imovinu.

Drugi kontrolni mehanizam je načelo jednakosti, koje zahtjeva da su zakoni objektivni, to znači da ne smije doći do neopravdane diskriminacije osoba.

Načelo jednakosti štiti postignuta prava od iznenadnog kraćenja i tako osigurava povjerenje građana prema državi. Takođe to osnovno pravo zahtjeva da se državne naknade dijele po objektivnim kriterijama, ne smiju se određene osobe bez razloga isključiti od državnih naknada. Tako i austrijska osnovna prava sadrže jako bitne socijalne elemente.

Povezanost za zakone i kontrola

To znači da se samo one državne naknade mogu priznati koje su predviđene u zakonu. Ta vezanost za zakone se odnosi samo na suverenu administraciju. Država može postupati i kao građani (privatno gospodarstvo) i npr. zaključivati ugovore. U više slučajeva kroz sklapanje takvih ugovora, dodjeluju se eksplotacije koje su socijalnog karaktera. Tako država i sa sredstvima privatnog prava pokušava uspostaviti socijalnu pravdu, ali ne postoji pravo koje se može pred sudom zahtijevati za takve naknade. Bez obzira na to, država i u privatnom gospodstvu mora postupati objektivno, a sudovi su zaduženi za kontrolu pridržavanja države za osnovna prava.