Bibliothek des Österreichischen Parlaments, Foto: Anna Konrath

OBRAZOVANJE, JAVNOST, MEDIJ

U demokratiji je svaki čovjek ravnopravan. U demokratiji niko ne mora dokazati da se razumije u politiku ili ekonomiju, da bi mogao učestovati u političkim diskusijama. Ko želi sudjelovati u izborima, mora imati biračko pravo: on/ona mora dostići određene godine. Samo ako je neko počino dotična krivična djela, sud može oduzeti osobi biračko pravo.

Uvjeti za zajednički život

Zajednički život ljudi u društvu i u demokratskoj državi često nije jednostavan. Život u slobodi, u kojem je takođe bitno da se poštuju slobode drugih, zna biti veliki izazov. Priznavanje drugih ljudi da su isti (tj.ravnopravni) i izazovi koji nastaju kroz to, za ophođenje jedne osobe sa drugom su za pojedince veliki, jer su drugačije odgojeni ili imaju predrasude ili jednostavno ne priznaju da su svi ljudi ravnopravni. Političke debate i potraga za kompromisima često donose razočarenje.

Demokratija treba podršku

U demokratiji ne možemo prisiliti nikog da se interesuje za demokratiju ili da se politički angažuje. Nasilje dovodi demokratsko obećanje slobode i ravnopravnosti u pitanje (vidi tekst demokratija).

Da bi demokratija i ustav opstali, što više ljudi ih mora podržavati. Demokratija i ustav trebaju građane, koju su uvjereni u njih i koji se za njih zalažu.

Trebaju građani koji se znaju nositi izazovima, ali i sa razočarenjem demokratije i koji ubjeđuju druge, da postupaju kao i oni.

Ustav otvorenog društva

Ustav osigurava otvoreno društvo. Otvoreno za druga mišljenja i načine života, nove ideje i ljude. Otvoreno društvo treba otvorene ljude. Oni moraju biti spremni da se (kritično) zanimaju sa svojim idejama i svojom okolinom i onim što se u društvu i državi dešava. Zato treba obrazovanje i javnost i informacije moraju biti dostupne.

Škola i obrazovanje

Ustavni zakon osigurava pravo svake osobe na obrazovanje. Ustav određuje da se u školi posreduju znanje i sposobnosti koje su potrebne za zajednički život kao slobodne i ravnopravne osobe. U to se ubraja ophod sa različitim osobama u društvu, a tu različitost možemo i u školama naći. Tu je potrebno i znanje o historiji i kulturi, o političkim mišljenjima i o religijama. U Austriji su roditelji obavezni slati svoju djecu u školu (školska obaveza).

“Školsko partnerstvo” osigurava rješenje problema i pitanja u školi kroz učitelje, roditelje i učenike.

Sloboda nauke

Ustav osigurava slobodu nauke i fakulteta. Uključuje preupitivanje mišljenja i tradicionalnih pogleda, kritiku i potragu za novim spoznajama. To je bitno za javnu diskusiju socijalnih, političkih i ekonomskih pitanja.

Javnost i učestovanje

Demokratski ustav osigurava javnost kao mjesto za susrete, rasprave i diskusije. Svaki čovjek mora- poštujuči slobodu drugih. Imati mogućnost da iznese svoje mišljenje (vidi tekst Sloboda). Ljudi moraju imati mogućnost da se slobodno okupljaju, da demonstriraju za svoje želje i da se udruže. Ustav kroz to osigurava slobodu da se želje i interesi skupljaju i da se kritika prema državi u javnosti i u medijama može iznijeti.

Kada se demokratija želi ukinuti ili ograničiti, prvo se ukidaju sloboda okupljanja i iznošenja svog mišljenja. Često se kroz to i sloboda medija ograniči, a novinari često moraju slušati kritike političara i čak se nekada sudski progone.

Javne diskusije usmjeravaju pažnju ljudi na nepravdu, bijedu, obuzdavanje ili uskraćivanje prava i sloboda. Kroz javne debate i drugi ljudi, koji možda nisu direktno zatečeni, postaju pažljivi. Oni mogu bijedu i nepravdu koji drugi doživljavaju pretvoriti u svoju brigu.

Na taj način politika ne sprovodi interese samo jedne grupe. Tako se vidi da se bijeda i nepravda tiču svakog i da se ti problemi moraju zajedno riješiti. U Austriji su takvi pokreti uvijek ili važni impulsi za politiku. Okupacija “Hainburg Au” 1984.godine je ojačala ekološki pokret. “Lichtermeer” 1993 je do danas važna demonstracija za ljudska prava i toleranciju.

Sporazum kao cilj

Sloboda mišljenja i sloboda okupljanja su jako bitni za demokratiju, ali mogu takođe biti i opasni za  istu. U 1920. godini su političke partije u Austriji svoje rasprave riješavali na ulicama. Pomirenje pristalica je bilo daleko. I danas ljudi pričaju u “ime naroda” ili u “ime većine”. Oni osuđuju ljude koji drugačije razmišljaju kao “neprijatelje naroda”.

Tako se otvorenost i raznolikost, koje čine demokratsko društvo, odbijaju. Odbija se i razgovor, priznaje se samo vlastito mišljenje.

Da bi demokratska javnost funkcionisala, potrebna je spremnost za sporazum. Potreban je respekt prema drugima i njihovim mišljenjima (vidi tekst Demokratija).

Osiguravanje javnosti – pristup informacijama

Da bi se mogle voditi javne rasprave, potrebne su informacije. Zato je u ustavu određeno, da političke odluke u parlamentu moraju biti javne.

Svako može odvijanje u parlamentu pratiti putem interneta. Parlamentne sjednice može svako podsjetiti. Politička kontrola (vidi tekst Demokratija) ima za cilj da svakom pribavi informacije. Svi zakoni moraju za svakog u Austriji biti dostupni. I to slijedi preko interneta (“Rechtsinformationssystem”). Kada neko stoji pred sudom ili je optužen, sudski postupak je javan. Odluke suda su javne i mogu se javno kritikovati. Ustav osigurava pravo na informaciju. Svako se sa svojim pitanjima može obratiti administraciji i tražiti informacije. Takođe, puno informacija o državi i upravi su dostupne na internetu.

Posebno značenje i odgovornost medija

Ustav osigurava pravo na slobodno izvještavanje. Medij- novine, televizija, radio, Internet portali – izvještavaju o onome, što oni smatraju važnim. Tako oni stvaraju težišta i mišljenja. Puno ljudi se oslanja na to što čitaju u novinama ili internetu ili šta vide na televiziji. Medij imaju bitnu ulogu u demokratiji. Oni mogu podpomoći zajednički život u demokratiji, ali takođe i širiti predrasude. Zato se medij nazivaju “4.moć” u državi- pored parlamenta, administracije i sudova.

Kroz izvještaje imaju veliki utjecaj na dešavanje u državi. Takođe im je zadatak da kontrolišu državu i političke partije i da podpomažu javne diskusije, razumijevanje i odgovornost.